MEDITERAN SE SUŠI!

23.08.06.
Vode, Održivi razvitak
Autor/ica: Ivana Carev

Sljedećih godina Mediteranom će harati još žešće suše, a glavni razlog je poljoprivreda. Navodnjavani prostor u mediteranskoj regiji od 1960. godine do danas je udvostručen. Irigacijski sustavi danas čine najvećeg konzumenta vode, oni sami "popiju" i potroše čak 65 posto od ukupne potrošnje vode na Mediteranu...

VODA NA KAPALJKU ZABRINJAVAJUĆE IZVJEŠĆE SVJETSKOG FONDA ZA ZAŠTITU PRIRODE (WWF)

Mediteran se suši

Sljedećih godina Mediteranom će harati još žešće suše, a glavni razlog je poljoprivreda. Navodnjavani prostor u mediteranskoj regiji od 1960. godine do danas je udvostručen. Irigacijski sustavi danas čine najvećeg konzumenta vode, oni sami "popiju" i potroše čak 65 posto od ukupne potrošnje vode na Mediteranu

Još češće i pogubnije, žešće suše harat će idućih godina Mediteranom, upozoravaju iz WWF-a (Svjetskog fonda za zaštitu prirode) iz Švicarske. Najnoviji izvještaj WWF-a govori da se žestoke i česte suše očekuju u mediteranskim zemljama i to prije svega zbog poljoprivrede koja je sve više oslonjena na navodnjavanje. Najveći, najvažniji potrošač vode na Mediteranu je danas upravo zemljoradnja nabildana jakim irigacijskim sustavima.
Na cijelom Mediteranu poljoprivreda se sve snažnije oslanja na navodnjavanje, čak i u svojim tradicionalnim kulturama, kao što su masline i agrumi, koje su oduvijek rasle i rađale navodnjavane tek prirodnim padalinama.
Izvještaj Svjetskog fonda za zaštitu prirode "Suša na Mediteranu" pokazuje da je navodnjavani prostor u regiji Mediterana od 1960. godine do danas udvostručen. Navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, odnosno irigacijski sustavi danas čine najvećeg konzumenta vode, oni sami "popiju" i potroše čak 65 posto od ukupne potrošnje vode na Mediteranu.

Vratiti se padalinama

Subvencije od EU-a i nacionalnih vlada moraju podupirati, ohrabrivati povratak tradicionalnijoj zemljoradnji, takvom načinu obrade zemlje koji će stvari vratiti na normalu, odabirati kulture kojima će biti dobar i tradicionalni način zalijevanja uroda prirodnim padalinama kao što je slučaj s maslinama i limunima. Takvim rješenjima, preporučuju iz WWF-a, vlade moraju davati potporu, subvencije i prednost pred uzgojem žitarica, kukuruza i šećerne repe navodnjavanjem.
Irigacijski sustavi na njivama upotrebljavaju se kako bi prinosi dolazili brže i bili veći. Već godinama se (a danas najviše) takvi sustavi navodnjavanja uspostavljaju čak i u potpuno bezvodnim neplodnim predjelima gdje se zemlju pokušava natjerati da da urod i u najsuše doba godine, upozoravaju iz WWF-a. A vode na svijetu nema u nepresušnom vrelu.
Je li stanje bolje u manje razvijenim zemljama ili u zemljama koje ne pripadaju Europskoj uniji? Nije, i u tim zemljama voda curi kroz prste, ali zbog neefikasnih, nevještih metoda navodnjavanja.
"Vlade moraju zaustaviti subvencioniranje takvih projekata, moraju odmah prestati podržavati projekte navodnjavanja ili navodnjavanje u vodom oskudnim područjima", kaže Francesca Antonelli, članica Freshwater Programa u mediteranskom uredu Svjetskog fonda za zaštitu prirode. "Ako se voda ne bude trošila pametnije, suša će na Mediteranu postati kronična i kada bude nedostajalo vode za osnovne potrebe, za piće, higijenu ili kuhanje, kada voda postane toliko rijetka ljudi će još više patiti."

Manje oborina

U zadnjih 50 godina u europskim mediteranskim zemljama oborine su smanjene za više od 20 posto. U isto vrijeme, dakle u posljednjih pola stoljeća u istim tim mediteranskim zemljama Europe potražnja za vodom se udvostručila.
Zemlje koje doživljavaju najveći rast potreba za vodom su danas Francuska, Turska i Sirija. Prognoze najavljuju daljnje smanjenje količine oborina jednako kao i rast potrošnje vode od 25 posto do 2025. godine na istočnoj i južnoj obali Mediterana, posebno u Egiptu, Turskoj i Siriji.
"Kriza na Mediteranu ogledalo je svjetske krize vode", kaže Jamie Pittock, direktor Global Freshwater programa u WWF-u. "Količina vode je ograničena i vlade moraju dobro gospodariti, obuzdavati potrošnju vode i držati je unutar održivih granica."

Svjetska kriza vode

Suša je već pustošila posljednjih godina. Europi je 2003. godine odnijela oko 11 milijardi eura, djelujući pri tom i te kako na život oko 40.000 ljudi. Polovina od njih je u Italiji. Prošlog ljeta španjolski poljoprivredni sektor izgubio je više od dvije milijarde eura zbog suše.
U svom najnovijem izvještaju WWF poziva vlade da odmah počnu iz korijena rješavati krizu nestašice vode, čuvajući vodene ekosisteme.
Vlade moraju kontrolirati potražnju za vodom, izbalansirati distribuciju vode svim korisnicima, u isto vrijeme unaprjeđujući načine navodnjavanja, irigacijske sisteme i moraju mudrije odlučivati o lokacijama za sijanje usjeva.
Svaka pustoš, dakle, ne smije danas beskrajnim zalijevanjem biti pretvarana u rajski vrt. Ne zato što se to ne bi moglo, nego zato što to nije mudro. Voda je naprosto predragocjena i treba je sačuvati da suša Mediteran ne pretvori u pustinju.
Povremene suše, pa potom kronične suše mogle bi biti tek početak kazne za bahatost i neodgovornost Mediteranaca s početka drugog milenija.

Krađa vode

Sustave za navodnjavanje i sve jaču maditeransku poljoprivredu dobrim dijelom hrani odnosno poji — krađa vode. Ilegalno crpljenje vode glavni je način ponašanja u mnogim mediteranskim zemljama. U Španjolskoj postoji, procjenjuje se, oko 510.000 ilegalnih bušotina vode iz kojih se opskrbljuje čak jedna šestina ukupnog navodnjavanog prostora.
Italija ima oko milijun i pol ilegalnih bunara (oko 300.000 samo u regiji Puglia). I u Maroku je ozbiljan problem s ilegalnim izvlačenjem vode, jednako kao i u bazenu Konya u Turskoj, gdje je, računa se, pola od postojećih 50.000 bunara ilegalno.

Mreža kanala

Navodnjavani, irigacijskim sustavima pokriven prostor na Mediteranu u posljednjih 40 godina se udvostručio. Još 1961. godine na Mediteranu je bilo navodnjavano 11 milijuna hektara zemlje, a 2000. godine mrežom kanala za navodnjavanje na Sredozemlju je bilo pokriveno čak 20,5 milijuna hektara. Najveći porast je zabilježen u Turskoj (3,2 milijuna hektara) i u Španjolskoj (1,7 milijuna hektara).

Klimatske promjene

Promjena klime je identificirana kao ključni faktor u pojavama suše posljednjih godina.
S dizanjem temperature sušna ljeta na Mediteranu postajat će učestalija i nekoliko tjedana dulja na jugu Italije, na Peloponezu u Grčkoj, na jugu Iberijskog poluotoka i u Maroku.
Neki riječni slijevovi na mediteranskom dijelu Europe već su tijekom prošlog stoljeća iskusili što znači smanjenje više od 20 posto padalina koje se u tom vremenu na njihovu prostoru dogodilo.
U Italiji je broj kišnih dana smanjen oko 12 posto u razdoblju od 1880. do 2002. godine.

Nasipi, pregrade, brane...

Kako bi udovoljile pojačanim zahtjevima i potrebama za vodom, vlade grade sve više nasipa i razdjeljuju vodu s vodom bogatih područja prema područjima koja su vodom siromašna. Jednako je u zemljama EU-a i u zemljama koje ne pripadaju Uniji — svi se trude poljoprivredu učiniti što rodnijom i što više se opskrbiti sustavima za navodnjavanje. Španjolska, Francuska, Turska i Italija imaju najveći broj velikih nasipa, sustava za navodnjavanje na Mediteranu. Španjolska ima najviše nasipa, pregrada, brana i sustava za navodnjavanje po stanovniku, a Maroko trenutačno uvodi jedan od najambicioznijih planova za navodnjavanje zemljišta na Mediteranu. Svi ti napori sve bliže dovlače vrijeme kroničnih suša na Mediteranu.

Izvor: Nedjeljna Dalmacija, 06. 08. 2006.

Autorica: Meri Šilović

Englesku verziju teksta možete pronaći ovdje.

Za više informacija kontaktirajte:

Udrugu SUNCE info@sunce-st.org

Lisa Hadeed, WWF International,
+41 22 364 9030
+41 79 372 1346
lhadeed@wwfint.org

Anne Rémy, WWF Mediterranean Programme,
+39 06 84497 424
aremy@wwfmedpo.org


Linkovi


OPEN PUBLISHING

Postani i ti net aktivist/kinja! Objavi vlastiti (autorski) članak, najavu budućeg događanja ili kampanje, info o članku objavljenom u nekom drugom mediju.

Kako objaviti Objavi članak

11.04.19. Energija
kamin

U današnje vrijeme kada smo svi zabrinuti zbog visokih računa za grijanje i okoliš, mnogi se okreću potrazi za jeftinijim i obnovljivim izvorima energije. Jednostavna obnovljivost omogućuje jeftinu cijenu drvene ...

16.01.19. Općenito
Polje

Da je Hrvatska bogata prirodnim ljepotama i da je posebitost upravo velika sačuvanost prirodnih oaza, svjesni su i Hrvati. No ono što možda s jedne strane veseli, a s druge ...

Opće je poznato da svaki potrošački proizvod na ovaj ili onaj način utječe na okoliš. Međutim, prosječan potrošač nije svjestan i ne zna koji proizvod ima manje ili više utjecaja ...

23.09.18. Eko-edukacija
Skijašica

Pripreme za zimske godišnje odmore, odlazak na jedno od poznatih svjetskih skijališta i uživanje u (nećete vjerovati koliko brzo) nadolazećim zimskim radostima, već su u punom jeku.

Apeli usmjereni na očuvanje okoliša nas svakodnevno podsjećaju na važnost pozornosti o okruženju u kome egzistiramo. Bez obzira na njihovu učestalost, činjenica je da ne činimo sve što je u ...

VIDI SVE ČLANKE IZ OPEN PUBLISHING

NAJAVE

REkreator obilježava Dan planeta Zemlje u Rovinju

Udruga REkreator poziva Vas na akciju podjele besplatnih platnenih vrećica kojom će, u nedjelju, 22. travnja, obilježiti Dan planeta Zemlje u Rovinju. Cilj ove akcije je pridonijeti smanjenju nepotrebog zagađenja okoliša ...

Drvored poznatih gimnazijalaca

Lions klub Vukovar I Gimnazija Vukovar u srijedu 28. ožujka 2018. godine s početkom u 11 sati organiziraju sadnju 30-tak sadnica lipa u dvorištu Gimnazije Vukovar, pod nazivom "Drvored poznatih ...

Poziv na Veganski 1. Maj 2017.

Veganski 1. Maj & fundraiser za utočište u Centru „Key“ Centar za zaštitu životinja i prirode „Key“ i ove godine poziva na cruelty-free proslavu Praznika rada! Pozivamo sve građane i ...

U skladu s prirodom – ekološka akcija vukovarskih gimnazijalaca EE otpad nusproizvod modernog doba – donesite EE otpad i pogledajte izložbu: Kronologija mobilnih i fiksnih telefona

Podržite nas i uključite se u našu akciju za ljepši, sigurniji i čišći grad! Sve što spada u EE otpad, možete donijeti u Gimnaziju Vukovar, svaki dan od 07:00 do ...

Poziv na seminar: Hrvatska energetska budućnost - kako organizirati pravedan i čist energetski sustav čiju cijenu neće plaćati zemlje u razvoju

Zelena Istra vas poziva na seminar kojim želimo potaknuti diskusiju o "vrućim" temama vezanim za hrvatski energetski sustav i njegov utjecaj na zemlje u razvoju. Seminar se održava 16. i ...