Otvoreno pismo Europskoj banci za obnovu i razvoj: Ne želimo biti dio Monsantovog rizika

20.11.12.
Poljoprivreda

Otvoreno pismo potpisuju brojne europske organizacije civilnog društva:

 

Nedavno smo saznali kako Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predlaže ulaganje od 40 milijuna dolara za pokrivanje rizika tvrtke Monsanto zbog odgođenih plaćanja kupoprodajnih ugovora za predfinanciranje nabave sjemena i proizvoda za zaštitu usjeva srednjim i velikim poljoprivrednicima i malim brojem ključnih distributera u Bugarskoj, Mađarskoj, Rusiji, Srbiji, Turskoj i Ukrajini.

Monsanto ima dugu i kontroverznu povijest prebacivanja rizika na ljude i okoliš, i potpora ovoj kompaniji i poljoprivrednom modelu koji ona zastupa nije sukladna multilateralnom razvoju na koji se banka statutarno obvezala kako bi promovirala „ekološki čist i održivi razvoj“. Mi ne pristajemo na to da naše vlade koriste javni novac za pokrivanje Monsantovih rizika, i to iz sljedećih razloga:

Nedostatak uvjeta dodatnosti

Europska banka za obnovu i razvoj bi trebala podržavati razvoj konkurentnosti privatnog sektora samo onda kad subjekti koji traže zajam nisu u mogućnosti na drugi način osigurati dostatna sredstva ili potrebne objekte po prihvatljivim uvjetima. Monsanto je najveća tvrtka na svijetu koja proizvodi sjeme i uvrštena je na listu „Fortune 500 najvećih tvrtki“ – EBRD u ovom slučaju ne može tvrditi da je ovdje zadovoljen uvjet dodatnosti?

 

Podržavanje monopola i nedostatka konkurencije u poljoprivrednom sektoru

Globalna industrija sjemena je jedna od najmonopoliziranijih industrija na svijetu, gdje su samo 3 tvrtke kontrolirale više od polovice (53%) svjetskog tržišta sjemena u 2009. godini. Sama tvrtka Monsanto je kontrolirala 27% globalne proizvodnje sjemena. Također, iste je godine izračunato da je 6 najvećih agrokemijskih kompanija zauzimalo 72% agrokemijskog tržišta, gdje je Monsanto bio četvrti s udjelom od 10% svjetskog tržišta. Europska banka za obnovu i razvoj, slijedeći svoj cilj promicanja funkcionalnih tržišnih ekonomija, trebala bi promovirati načela konkurencije. EBRD ne može poticati povećanje konkurencije dajući potporu  globalno dominantnoj tvrtki – Monsanto.

Neodrživi model poljoprivrede i pogrešan pristup 'sigurnosti hrane'

EBRD navodi smanjivanje zabrinutosti zbog sigurnosti hrane kao jedno od opravdanja za svoje planove davanja potpore Monsantu, kao i promicanje održive poljoprivrede. Međutim, potpora Monsantu neće doprinijeti sigurnosti hrane ni većoj održivosti poljoprivrede.

Sigurnost hrane je, prema UN-u, „situacija gdje svi ljudi u svako vrijeme imaju fizički, društveni i ekonomski pristup dovoljnoj količini zdravstveno ispravne hrane koja zadovoljava njihove prehrambene potrebe i želje za aktivan i zdrav život“.

Međunarodna procjena poljoprivrednog znanja, znanosti i tehnologije za razvoj naglašava da su Sjeverna Amerika i Europa značajno povećale produktivnost i proizvodnju tijekom posljednjih desetljeća, ali da je to s druge strane ugrozilo ostvarivanje ciljeva razvoja održivosti u regiji i u drugim svjetskim regijama doprinoseći degradaciji okoliša, povećavajući neravnopravnu raspodjelu bogatstva i imovine u prehrambenom sustavu, povećavajući ugroženost egzistencije ljudi ovisnih o poljoprivredi i doprinoseći bolestima povezanima s prehranom, pretilosti i prekomjernoj težini. Drugim riječima, veća količina proizvedene hrane dolazi uz visoku cijenu i nije sama po sebi dovoljna da bi jamčila sigurnost hrane.

Čini se da će se ova situacija još i dodatno pogoršati, s obzirom na ono što je Nova ekonomska zaklada nazvala globalnom 'trostrukom krizom', koja obuhvaća dužničku financijsku krizu, ubrzane klimatske promjene i vrh nadirućeg vala u proizvodnji nafte, što će sve utjecati kako na proizvodnju hrane, tako i na mogućnost ljudi da dođu do hrane.

Međutim, davanje potpore Monsantu, s njegovim poljoprivrednim poslovnim modelom koji se oslanja na proizvodnju u monokulturama ovisnim o kemijskim sredstvima, neće pomoći Europskoj banci za obnovu i razvoj u promicanju ekološke održivosti.

Monsantov ključni agrokemijski proizvod je glifosat. Iako se izvorno prodavao kao prilično blaga, sigurna kemikalija, za glifosat se sada otkrilo da ima brojne negativne utjecaje po zdravlje. Već u vrlo malim količinama uzrokuje urođene mane, a otkriveno je i da uzrokuje smrt ljudskih stanica, oštećenja ljudskih embrionih stanica i stanica posteljice, oštećenja molekula DNK u ljudskim stanicama, endokrine poremećaje i da pripomaže nastajanju raka kože. Glifosat također može utjecati i na bioraznolikost. Prema britanskim poljoprivrednim procjenama, upotreba glifosata smanjuje zalihe sjemena na obradivim površinama, ograničavajući količinu hrane dostupne životinjskim vrstama u hranidbenom lancu, uključujući ptice. Glifosat ima i toksičan efekt na više vrsta vodozemaca.

Poljoprivredna proizvodnja u monokulturama je oprečna onome što je potrebno u vremenima prilagodbe na klimatske promjene, gdje jedina šansa za uzgoj otpornih usjeva leži u genetskoj raznolikosti koja bi omogućila preživljavanje ubrzanih promjena i nestabilnih klimatskih uvjeta. Poljoprivreda mora uključivati kako različite kulture, tako i različite vrste tih poljoprivrednih kultura. Monsanto i druge tvrtke mogu razvijati kulture s različitim osobinama, ali čak i ako će te kulture imati obećana svojstva (vidi kronologiju ispod), oslanjanje na monokulture će se uvijek pokazati dugoročno nepouzdano, pošto je izmjena kultura osnovna mjera prevencije na štetnike i bolesti poljoprivrednih kultura

Tvrtke poput Monsanta su pridonijele golemom smanjenju genetske raznolikosti usjeva na globalnoj razini tijekom posljednjih nekoliko desetljeća prodajom hibridnih sorti. Agresivno promicanje patentiranog sjemena, hibrida i kemikalija predstavlja prijetnju za sigurnost hrane ugrožavajući stoljećima staru praksu čuvanja sjemena i razvijanja podneblju prikladnih i raznolikih vrsta.

Ranije ove godine Monsanto je objavio planove o intenzivnom širenju kapaciteta proizvodnje svojeg sjemena kukuruza u središnjoj i istočnoj Europi. Međutim, neke države iz te regije su već sad previše ovisne o toj poljoprivrednoj kulturi. Na primjer, u Srbiji je 2011. gotovo polovica obradivih poljoprivrednih površina bila zasijana kukuruzom. Ove godine su opasnosti takvog oslanjanja na jednu kulturu posebno naglašene, budući da je suša donijela jako slabu žetvu kukuruza u istočnoj Europi, dok je primjerice u Srbiji žetveni prionos smanjen za 70%.

U svjetlu tih novih uvjeta, Europska banka za obnovu i razvoj mora ponovno promisliti o svojem konceptu održive poljoprivrede i sigurnosti hrane. Ako želimo imati šansu za  prevladavanje ove krize i za osiguravanje dostatnih i pristupačnih zaliha hrane, poljoprivreda se mora brzo transformirati na način da bude otporna na kaotične klimatske uvjete. Također se mora osloboditi ovisnosti o nafti potrebnoj za agrokemikalije, strojeve i transport, te se mora oslanjati na niske troškove kako bi bila financijski isplativa malim poljoprivrednicima, onima koji bi morali biti postavljeni u središte globalnog poljoprivrednog sustava.

Opetovane studije u raznim zemljama su pokazale da mala poljoprivredna gospodarstva proizvode više dobara po jedinici površine nego ona velika, i da agroekološki pristup može donijeti velike dobiti bez ugrožavanja održivosti. Od zemalja uključenih u Monsantov projekt, ruska 'obiteljska gospodarstva' (poljoprivredna gospodarstva na površini manjoj od jednog hektara) su 2010. zauzimala samo 5,17% poljoprivrednog zemljišta u državi, a na njima je proizvedeno 49,3% poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivredna studija u Turskoj je otkrila da su 2002. poljoprivredna gospodarstva na površini manjoj od jednog hektara bile dvadeset puta produktivnija od onih na površini preko deset hektara.

UN-ov specijalni izvjestitelj za „Pravo na hranu“, Olivier de Schutter, je istaknuo potrebu da se usredotočimo na metode uzgoja koje podržavaju raznolikost usjeva i mala poljoprivredna gospodarstva: „Danas je većina napora usmjerena prema poljoprivrednim investicijama velikih razmjera – uključujući mnoge slučajeve otimanja zemlje. No, nedovoljna pozornost se obraća na agroekološke metode za koje se pokazalo da povećavaju proizvodnju hrane i prihode poljoprivrednika, one koje u isto vrijeme štite tlo, vodu i klimu.

Monsanto – smijemo li povjeriti toj kompaniji brigu o našoj hrani?

Monsantova burna povijest – uključujući raznolike i kontroverzne proizvode poput aspartama, „Agent Orange“, goveđeg hormona rasta i GMO-a – je opće poznata i trebala bi biti dovoljan razlog za postavljanje ozbiljnih pitanja u Europskoj banci za obnovu i razvoj o tome smije li takva tvrtka biti podržana javnim financiranjem. Međutim, pošto EBRD ima zadatak promoviranja tranzicije i poboljšanja korporativnog upravljanja, svjesni smo da banku vjerojatno najviše zanima da li je kompanija zainteresirana za promjenu i može li biti potaknuta da poboljša svoje postupke. Naš odgovor je odlučno 'Ne'.

Samo u zadnje dvije godine tvrtka je bila umiješana u niz kontroverzi, u rasponu od toga da je bila optužena na sudu od strane različitih vlada do toga da je tužila poljoprivrednike, od lobiranja protiv zakona o označavanju GMO-a do propadanja usjeva i kontaminacije GMO-om. Neki od najozbiljnijih slučajeva su navedeni u dodatku ovom pismu.

Europska banka za obnovu i razvoj se u svojoj okolišnoj i socijalnoj politici obvezuje da će procijeniti sposobnost svog klijenta da rješava sve relevantne socijalne i ekološke rizike i učinke svojeg poslovanja i djelovanja, te da će procijeniti povijest poštivanja važećih zakona i propisa svojeg klijenta u područjima u kojima projekt djeluje, a koji se odnose na zaštitu okoliša i socijalna pitanja, uključujući i one zakone koje provode zemlje domaćini obvezujući se međunarodnim pravom. Slučajevi navedeni u dodatku pokazuju da Monsanto niti želi niti je u stanju rješavati socijalni i ekološki učinak svog poslovanja, niti poštivati važeće zakone i propise. Štoviše, čak ne želi ni priznati kada izazove štetu i troši znatnu količinu sredstava na aktivno prikrivanje informacija koje bi pomogle u ublažavanju učinjene štete. Iako EBRD-ov sažetak projekta ističe da GMO-i neće biti uključeni u projekt, to je u stvarnosti samoj banci izuzetno teško nadzirati (vidi mađarski incident kontaminiranja u dodatku).

S obzirom na sve navedeno, tražimo Europsku banku za obnovu i razvoj da ne nastavlja s ocjenjivanjem ovog projekta i umjesto toga da razmisli što može učiniti kako bi potaknula zaista održivu, raznoliku poljoprivredu otpornu na klimatske promjene na malim poljoprivrednim gospodarstvima u svojem području djelovanja.

 

 

Dodatak 1: Kronologija izabranih Monsantovih kontroverzi 2011-2012

 

Ožujak 2011: Pokrenuta je sudska tužba američkih poljoprivrednika u pokušaju da se zaštite od Monsanta

75 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave poslovima proizvodnje sjemena i poljoprivredne organizacije koje predstavljaju preko 300,000 osoba i 4,500 poljoprivrednih gospodarstava su podnijeli preventivnu tužbu protiv Monsanta u ožujku 2011. u južnom okrugu države New York kako bi se obranili od dvadesetak Monsantovih najagresivnijih patenata GMO sjemena. Njihov je cilj da se zaštite od Monsantovih nasilničkih tužbi, jer strahuju da će ih Monsanto, ako GMO sjeme kontaminira njihova polja i usjeve unatoč njihovom trudu da spriječe takvu kontaminaciju, tužiti zbog povrede svojeg patenta. Svake godine Monsanto istražuje preko 500 poljoprivrednih gospodarstava zbog povrede patenta sa svojom zloglasnom 'sjemenskom policijom'. Do danas je 144 poljoprivrednika imalo podignute tužbe protiv sebe od Monsanta bez obvezujućeg ugovora s multinacionalnom korporacijom, dok je još 700 poljoprivrednika bilo prisiljeno da se izvan suda nagode za neobjavljeni iznos. Neki tuženi poljoprivrednici su jednostavno prestali uzgajati određene tipove poljoprivrednih kultura zbog opasnosti od kontaminacije.

 

Svibanj 2011: Samoubojstva indijskih poljoprivrednika

Sveučilište u New Yorku je objavilo izvještaj; Svakih 30 minuta: Samoubojstva poljoprivrednika, ljudska prava i poljoprivredna kriza u Indiji, gdje se otkriva da je u zadnjih 16 godina više od 250,000 indijskih poljoprivrednika počinilo samoubojstvo, što je najveći zabilježeni val samoubojstava u ljudskoj povijesti. Veliki dio njih su poljoprivrednici koji uzgajaju poljoprivredne kulture, a posebno oni koji uzgajaju pamuk. Samo u 2009, koja je posljednja godina za koju su dostupne službene brojke, je 17,638 poljoprivrednika počinilo samoubojstvo, što znači da se u prosjeku po jedan poljoprivrednik ubio svakih 30 minuta. Iako se odgovornost za to ne može prebaciti na samo jednu adresu, Monsantovo Bt sjeme pamuka je dovedeno u vezu s brojnim slučajevima samoubojstava, budući da su poljoprivrednici podizali kredite kako bi plaćali Monsantu, a nisu ih mogli vraćati jer su usjevi podbacili.

 

Srpanj – Kolovoz 2011: Kontaminacija GMO-om u Mađarskoj

Mađarska je uništila 8,500-9,000 hektara kukuruza zbog kontaminacije GMO-om preko sjemena poteklog od Monsanta. U Monsantu su tvrdili da taj kukuruz nije bio GMO. Poljoprivrednici čiji su usjevi bili uništeni dobili su pravo na naknadu od 1,320 eura po hektaru.

 

Kolovoz 2011: Indija tuži Monsanto zbog biopiratstva

Indijska državna agencija za bioraznolikost tuži Monsanto i njegove indijske partnere koji su razvili GMO patlidžan (Bt) na temelju pritužbe podnesene 2010. od strane udruge za zaštitu okoliša u Bangaloreu, u kojoj se navodi da je tim razvojem prekršen indijski zakon o biološkoj raznolikosti iz 2002. zbog korištenja lokalnih sorti patlidžana pri razvijanju Bt patlidžana, a bez prijašnjeg odobrenja državne agencije za zaštitu bioraznolikosti.

 

Siječanj 2012: Berlin: Herbicid glifosat pronađen u ljudskom urinu

Ithaca journal izvještava da je u prosincu 2011. provedena studija na urbanom stanovništvu Berlina. Urin gradskih radnika, novinara i odvjetnika, koji nisu imali izravan kontakt s glifosatom, je testiran na kontaminaciju glifosatom. Studija je otkrila glifosat u svim uzorcima urina, u rasponu od 0,5 do 2 nanograma glifosata po mililitru urina (gornja granica za pitku vodu je 0,1 ng/ml). Nijedan od ispitanika nije bio u izravnom doticaju s poljoprivredom.

 

5. Ožujak 2012: Kukuruzne zlatice otporne na Monsantov „otporni“ kukuruz

22 kukuruzna entomologa pišu američkoj Agenciji za zaštitu okoliša izražavajući zabrinutost jer su kukuruzne zlatice razvile otpornost na Monsantov Cry3Bb1 transgenični kukuruz sa zaštitom od zlatica i zbog posljedica te otpornosti na proizvodnju kukuruza u SAD-u.

 

Travanj 2012: Brazil: Sud je presudio da je Monsantova pristojba na sjeme protuzakonita

Sudac u Rio Grande do Sulu je presudio da je pristojba koju je Monsanto nametnuo kod prodaje Roundup Ready soje protuzakonita, budući da su patenti koji se odnose na Roundup Ready soju u Brazilu već istekli. Monsanto je naplaćivao poljoprivrednicima pristojbu od 2% na njihovu prodaju Roundup Ready soje, za koju se sada procjenjuje da zauzima 85% brazilskih usjeva soje, jer Monsanto tvrdi da je prokrijumčarena. Tvrtka također testira brazilsku soju koja se prodaje kao ne-GM – ako se ispostavi da se radi o Roundup Ready soji, Monsanto naplaćuje poljoprivrednicima odgovornima za te usjeve oko 3% od njihove prodaje. Međutim, poljoprivrednici koji su 2009. doveli slučaj do suda tvrde da je većina sjemena kupljena legalno, pa su tako poljoprivrednici prisiljeni plaćati dvaput – jednom za sjeme i jednom za pristojbu – i da je dokazano da nije moguće sačuvati GM sjeme odvojeno od onog koje nije GM. Sudac je odredio da Monsanto mora prestati prikupljati autorsku naknadu i da mora vratiti sve one naknade koje je prikupio od 2004. – odnosno da mora vratiti najmanje 2 milijarde dolara. Monsanto se žalio na presudu, pa slučaj još uvijek nije zaključen. U lipnju 2012. u paralelno vođenom slučaju koji je podnijela tvrtka Monsanto s ciljem da ograniči štetu, suci brazilskog Vrhovnog suda su presudili protiv Monsanta, jednoglasno odlučivši da se presuda suda u Rio Grande do Sulu, jednom kad bude donesena, mora primijeniti na čitavu državu.

 

30. Svibanj 2012: Švicarska – neautorizirana GMO uljana repica se sama razmnožila

Greenpeace International je objavio priopćenje za medije u kojem navodi da je GM uljana repica pronađena kako se sama razmnožila u području Basela u Švicarskoj. Švicarski Greenpeace je analizirao 136 biljaka uljane repice i otkrio da ih je 29 bilo pozitivno na GM i bile su prepoznate kao Monsantove uljane repice otporne na herbicide, GT73 (također poznate kao RT73).

 

5. Srpanj 2012: Podnijeta žalba na preventivnoj tužbi američkih poljoprivrednika

75 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave poslovima proizvodnje sjemenskih kultura i poljoprivredne organizacije koje predstavljaju preko 300,000 osoba i 4,500 poljoprivrednih gospodarstava su podnijeli žalbu Žalbenom sudu u kojoj traže od suda da promijeni odluku nižeg suda iz veljače kojom je odbijena njihova preventivna tužba protiv poljoprivrednog diva Monsanta i njegovog patenatiranog genetski modificiranog sjemena.

 

Rujan 2012: Argentina: Upravitelj farme i pilot koji je zaprašivao usjeve je osuđen na tri godine uvjetno zbog zagađivanja i štete za javno zdravlje

Nekoliko godina istraživanja i kampanja skupine majki u Ituzaingu, okrugu Cordobe (Kolumbija) koja je zabilježila visoku razinu zdravstvenih problema u njihovom susjedstvu dovodi do osude upravitelja farme i pilota koji je zaprašivao usjeve, koji je bio optužen za kršenje lokalnih propisa o zaprašivanju agrokemikalijama endosulfanom i glifosatom (Monsantov pripravak Roundup) u naseljenim područjima.

 

Listopad 2012: Brazil: Sud u Mato Grossu određuje obustavu prikupljanja autorskih naknada

Žalbeni sud u Mato Grossu potvrđuje zabranu prikupljanja naknade u državi zatraženu od skupine poljoprivrednika prije suđenja o preispitivanju patenata za genetski modificiranu soju. Poljoprivrednici tvrde da je patent za izvornu Roundup Ready soju istekao 2010, čime je završila njihova obveza plaćanja Monsantu tehnološke naknade za sjeme. Monsanto tvrdi da brazilski zakon produžuje trajanje patenta do 2014, kada patent ističe u SAD-u.

 

22. Listopad 2012: Monsanto troši 7,1 milijun dolara za suprotstavljanje označavanju GM hrane

U pripremi za glasovanje države Kalifornije o Prijedlogu 37 o označavanju GM hrane, Monsanto je bio daleko najveći donator kampanje za držanje stanovnika Kalifornije u neznanju o tome kakvu hranu jedu. Unatoč raširene podrške za označavanje hrane koju su pokazivale ankete, Prijedlog nije izglasan.

OPEN PUBLISHING

Postani i ti net aktivist/kinja! Objavi vlastiti (autorski) članak, najavu budućeg događanja ili kampanje, info o članku objavljenom u nekom drugom mediju.

Kako objaviti Objavi članak

11.04.19. Energija
kamin

U današnje vrijeme kada smo svi zabrinuti zbog visokih računa za grijanje i okoliš, mnogi se okreću potrazi za jeftinijim i obnovljivim izvorima energije. Jednostavna obnovljivost omogućuje jeftinu cijenu drvene ...

16.01.19. Općenito
Polje

Da je Hrvatska bogata prirodnim ljepotama i da je posebitost upravo velika sačuvanost prirodnih oaza, svjesni su i Hrvati. No ono što možda s jedne strane veseli, a s druge ...

Opće je poznato da svaki potrošački proizvod na ovaj ili onaj način utječe na okoliš. Međutim, prosječan potrošač nije svjestan i ne zna koji proizvod ima manje ili više utjecaja ...

23.09.18. Eko-edukacija
Skijašica

Pripreme za zimske godišnje odmore, odlazak na jedno od poznatih svjetskih skijališta i uživanje u (nećete vjerovati koliko brzo) nadolazećim zimskim radostima, već su u punom jeku.

Apeli usmjereni na očuvanje okoliša nas svakodnevno podsjećaju na važnost pozornosti o okruženju u kome egzistiramo. Bez obzira na njihovu učestalost, činjenica je da ne činimo sve što je u ...

VIDI SVE ČLANKE IZ OPEN PUBLISHING

NAJAVE

REkreator obilježava Dan planeta Zemlje u Rovinju

Udruga REkreator poziva Vas na akciju podjele besplatnih platnenih vrećica kojom će, u nedjelju, 22. travnja, obilježiti Dan planeta Zemlje u Rovinju. Cilj ove akcije je pridonijeti smanjenju nepotrebog zagađenja okoliša ...

Drvored poznatih gimnazijalaca

Lions klub Vukovar I Gimnazija Vukovar u srijedu 28. ožujka 2018. godine s početkom u 11 sati organiziraju sadnju 30-tak sadnica lipa u dvorištu Gimnazije Vukovar, pod nazivom "Drvored poznatih ...

Poziv na Veganski 1. Maj 2017.

Veganski 1. Maj & fundraiser za utočište u Centru „Key“ Centar za zaštitu životinja i prirode „Key“ i ove godine poziva na cruelty-free proslavu Praznika rada! Pozivamo sve građane i ...

U skladu s prirodom – ekološka akcija vukovarskih gimnazijalaca EE otpad nusproizvod modernog doba – donesite EE otpad i pogledajte izložbu: Kronologija mobilnih i fiksnih telefona

Podržite nas i uključite se u našu akciju za ljepši, sigurniji i čišći grad! Sve što spada u EE otpad, možete donijeti u Gimnaziju Vukovar, svaki dan od 07:00 do ...

Poziv na seminar: Hrvatska energetska budućnost - kako organizirati pravedan i čist energetski sustav čiju cijenu neće plaćati zemlje u razvoju

Zelena Istra vas poziva na seminar kojim želimo potaknuti diskusiju o "vrućim" temama vezanim za hrvatski energetski sustav i njegov utjecaj na zemlje u razvoju. Seminar se održava 16. i ...