Komentari udruga na nacrt Smjernica za sudjelovanje javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš

05.05.11.
Pristup informacijama, Zakoni/Regulativa/Politike

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva objavilo je nepoznatog datuma na svojim internetskim stranicama nacrt Smjernica za informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u postupcima i procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO) i strateške procjene utjecaja plana i programa na okoliš (SPUO) Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva s pozivom na komentiranje do 4. svibnja 2011. godine.

Znakovito je da je i u ovoj "javnoj raspravi" MZOPUG nastavilo s uobičajenom praksom formalnog i minimalnog načina informiranja javnosti tj. objavljivajem informacije na svojim web stranicama bez prosljeđivanja informacije zainteresiranoj javnosti, u ovom slučaju udrugama. Premda su neke udruge u proteklih nekoliko godina izrazile veliki interes za ove teme i sudjelovale u komentiranju propisa koji reguliraju ovo područje te, stoga, MZOPU vrlo dobro poznate, niti jedna udruga nije primila poziv na komentiranje prijedloga smjerniica. I to unatoč tome što su u samom tekstu  Smjernica opisane i brojne AKTIVNE metode kojima se "može - i treba - uključenim stranama omogućiti da dobiju informacije". Ovakav pristup MZOPUG javnoj raspravi u postupku oblikovanja smjernica - za sudjelovanje javnosti ne sluti na dobru provedbu jednom donesenih smjernica u praksi.
U nastavku pročitajte komentare Zelene Istre i Zelene akcije na nacrt Smjernica Zagreb, Pula, 4. svibnja 2011. godine

Komentari na nacrt Smjernica za informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u postupcima i procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO) i strateške procjene utjecaja plana i programa na okoliš (SPUO) Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Smatramo iznimno važnim naglasiti činjenicu da se Arhuška konvencija u cijelom tekstu smjerica spominje samo na jednom mjestu. Naime radi se o međunarodnoj konvenciji koja je postavila standarde koji su bili polazišna točka za donošenje Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (PUO), Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (SPUO) te Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša. Nadalje radi se o propisu koji je na snazi u republici Hrvatskoj te ima snagu ustavnog propisa (članak 141. Ustava RH NN 085/2010), dakle po snazi je iznad zakona. Podsjećamo da su tijela državne uprave – koji su ujedno jedni od adresata ovih smjernica – dužni u svome postupanju rješavati ' na temelju zakona i drugih propisa te općih akata' kako je propisano člankom 5. Zakona o općem upravnom postupku (NN 047/2009) te člankom 16. Zakona o sustavu državne uprave (190/2003, 199/2003, 079/2007). Smatramo da je iznimno važno naglasiti značaj ove konvencije kako bi se tijela javne vlasti, ali i svi drugi dionici mogli informirati o svojim pravima te eventualne nesporazume ili nejasnoće potražiti i u odredbama i smislu Arhuške konvencije.
  1. opasnost poticanja nerelaističnih očekivanja,

  2. razina 'reperezentativnosti' onih koji sudjeluju,

  3. zabrinutost da bi uz 'previše' sudjelovanja javnosti autoritet upravnih tijela za odlučivanje mogao biti narušen.

Smatramo da navedeni razlozi dobro predstavljaju stanje na terenu i pozdravljamo trud autora smjernica da iste detektira. Međutim smatramo da tekst smjernica koji slijedi ne nudi jasnu argumentaciju zašto navedeni strahovi nisu opravdani, a smatramo da je izuzetno važno da Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (dalje:MZOPUG) sa pozicije autoriteta koju uživa činjenicom svog položaja u sustavu državne uprave jasno i decidirano odbaci navedene razloge ("strahove") kao neutemeljene. Iznimno je važno naglasiti slijedeće činjenice: Ad.1. Nerealističnost očekivanja posljedica je upravo nedovoljnog i nepravovremenog uključivanja javnosti te netransparentnosti postupka te je nedopustivo 'nerealističnost očekivanja' navoditi kao argument za isključivanje javnosti; Ad.2. Jedini način za povećanje 'reprezentativnosti' je povećanje broja sudionika te je nedopustivo ovo navoditi kao razog isključenja javnosti. Svako suprotno ponašanje imati će negativni učinak na 'reprezentativnost' onih koji sudjeluju; Ad.3. Smisao postojanja upravnih tijela je rješavanje o pravima i obvezama građana - među koja prava nesumnjivo spada i pravo pristupa informacijama te pravo sudjelovanja javnosti u postupcima donošenja odluka koji mogu imati utjecaja na njih – a ne izgrađivanje svog autoriteta, a naročito ne na način na koji se građanima krše i uskraćuju prava.

Pod točkom 3.2. Smjernica navode se razjašnjenja ovlasti pojedinih tijela. Smatramo potrebnim uzeti u obzir činjenicu da su adresati ovih smjernica također i građani, za koje u sumnji uvijek treba uzeti da su neuki, te u skladu sa tim tekst učiniti još razumljivijim i pristupačnijim navođenjem primjera. Dakle predlažemo navesti primjer(naziv) za svako tijelo javne vlasti čije se nadležnosti navode.

Pod točkom 4.1. navodi se "Domaće zakonodavstvo i međunarodne konvencije od nadležnih tijela zahtjevaju uključenje pogođene(naš naglasak) javnosti u donošenje odluka...". Smatramo da korištenje riječi "pogođene" navodi na krivi zaključak da javnost ima pravo na sudjelovanje tek onda kada je šteta već nastupila. Predlažemo koristiti zakonske termine 'javnost' i 'zainteresirana javnost'. Također u dijelu koji govori o međunarodnim konvencijama smatramo važnim naglasiti da se radi o dokumentima koji su na snazi i u republici Hrvatskoj te po svojoj pravnoj snazi iznad zakona, a u slučaju da se nije mislilo samo na konvencije koje su na snazi u republici Hrvatskoj smatramo da je iznimno važno naglasiti da je to obveza koja proizlazi i iz odredbi konvencija koje jesu na snazi u republici Hrvatskoj, naročito iz odredbi Arhuške konvencije.

Potpuno neprimjerenom smatramo dio teksta pod točkom 4.2.1. na strani 18 smjernica koji kaže da "se kod jednostavnih ili nespornih zahvata sudjelovanje usmjerava samo na odluku o izdavanju rješenja o odobrenju zahvata (javnost se uključuje tek u stadiju javne rasprave)." Javnosti se mora osigurati pravo na sudjelovanje i davanje svog mišljenja i o donošenju procjene da li neki zahvat predstavlja zahvat koji je 'jednostavan i nesporan' jer u suprotom moguće posljedice su izigravanje odredi i smisla konvencije u pozitivnih propisa rano u postupku. Naglašavamo da je upravo zahtjev Arhuške konvencije suprotan predloženom rješenju te se u članku 6. stavku 2. navodi : "Zainteresirana javnost mora rano tijekom postupka odlučivanja o okolišu, bilo putem javne obavijesti ili pojedinačno, kako je prikladno, te na odgovarajući, pravodoban i djelotvoran način biti obaviještena, među ostalim, o: (a) predloženoj djelatnosti i primjeni o kojoj će se odluka donijeti, (b) prirodi moguće odluke ili nacrta odluke,...", te dalje u stavku 4. "Svaka stranka dužna je osigurati rano sudjelovanje javnosti kada su sve mogućnosti otvorene i kada se može osigurati djelotvorno sudjelovanje javnosti." Na ovom mjestu skrećemo naročito pozornost na izričaj točke (b) članka 6. stavka 2. koji izričito propisuje da javnost mora biti uključena i o odlučivanju o prirodi moguće odluke ili nacrta odluke (!). Predlažemo stoga citirani odlomak u potpunosti izostaviti. Nadalje pod istom točkom (4.2.1.) na strani 20. smjernica kao razlog i okolnost koju navode nadležna tijela, investitori, nositelji planova i programa i izrađivači studija protiv proaktivnog pristupa uključivanju javnosti navodi se "Nezainteresiranost javnosti za sudjelovanje" (6. točka poslije tablice). Opet naglašavamo da smatramo da je dužnost MZOPUG-a da sa pozicije autoriteta svim navedenim dionicima razjasni da javnost ima pravo postupati nezainteresirano te da to ni u kojem slučaju ne smije biti razlog za prekluziju prava javnosti na sudjelovanje! Dapače, smatramo da svi navedeni sudionici moraju do završetka postupka postupati kao da se radi o zainteresiranoj javnosti, štoviše poduzimati mjere poticanja javnosti na uljučivanje kako i slijedi iz članka 6. stavka 5. Arhuške konvencije: "5. Svaka stranka treba, gdje je to prikladno, poticati moguće podnositelje zahtjeva na određivanje zainteresirane javnosti, na otpočinjanje razgovora i na pružanje informacija koje se odnose na ciljeve njihovoga zahtjeva prije nego zatraže dopuštenje."

Na strani 20 Smjernica smatramo da je potrebno naglasiti nužnost proaktivnog pristupa u uključivanje javnosti. Predlažemo stoga naglasiti da je takav pristup obveza nadležnog tijela i nositelja zahvata u pogledu informiranja javnosti, a da su navedene metode prijedlog koji je primjer dobre prakse i koji se preporuča dalje razvijati.

Pod točkom 5. na stranici 25 Smjernica u okvir "Načini informiranja javnosti" predlažemo kao posebnu točku uvrstiti slijedeću formulaciju: "izravnim pisanjem udrugama za zaštitu okoliša" Smatramo da je nužno udruge za zaštitu okoliša izdvojiti od ostalih udruga koje bi mogle biti zainteresirane za sudjelovanje te da je opravdano pretpostaviti da su udruge za zaštitu okoliša uvijek zainteresirane. Uostalom takav njihov status proizlazi i iz Arhuške konvencije te iz Zakona o zaštiti okoliša. Članak 2. stavak 5. Arhuške konvencije: "»zainteresirana javnost« označava javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu, ili koja je za to zainteresirana; za potrebe ove definicije, nevladine organizacije koje rade na promicanju zaštite okoliša i udovoljavaju svim zahtjevima domaćeg zakonodavstva smatrat će se zainteresiranima."

U nastavku navodimo komentare izdvojene po posebnim tematskim cjelinama.
Pravo na pristup pravosuđu
Pravo na pristup pravosuđu zauzelo je u Smjernicama samo pola stranice, premda jedino djelotvorni pristup pravosuđu može osigurati zaštitu prava koja štiti pravni poredak. Tijela nadležna za provedbu postupka PUO trebala bi poduzeti mjere kojima bi javnost obavijestila o mogućnostima žalbi i tužbi. Praksa je sasvim suprotna.

Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš koje izdaje MZOPUG objavljuju se samo na internetskim stranicama. Dostupnost informacija samo putem interneta predstavlja kršenje Aarhuške konvencije koja nalaže jednostavan i lako dostupan način pružanja informacija. Oko 2/3 stanovništva nema pristup internetu. Oni koji se služe internetom ne znaju pronaći te informacije zbog nepreglednosti i složenosti sustava internetskih stranica MZOPUG. Oni vještiji nisu mnogo veće sreće: odgovori na primjedbe javnosti u Rješenju svode se uglavnom na nabrajanje fizičkih i pravnih osoba koje su primjedbu podnijele i, eventualno, kumulativno navedene primjedbe bez smislenog odgovora na primjedbe. U tome je najbolji dokaz omalovažavajućeg odnosa MZOPUG prema zainteresiranoj javnosti. Javnost koja je za oblikovanje svojih primjedbi, npr., angažirala stručnjake i temeljito obrazložila svoj stav, u Rješenju uopće ne nalazi odgovore na primjedbe. Nova Uredba o PUO u tom pogledu predstavlja čak i nazadovanje u odnosu na praksu koja je postojala prije nje, kada je javnost odgovore na svoje komentare i primjedbe upućene tijekom javne rasprave dobivala pismenim putem na kućne adrese. Sada se ti odgovori objavljuju samo na internetskim stranicama.
Činjenica da se rješenja o prihvatljivosti zahvata objavljuju jedino na vrlo složenim i teško dostupnim stranicama MZOPUG, a da javnost pri tome ne može ni približno ocijeniti kada će rješenje biti objavljeni, zapravo je onemogućavanje javnosti da zakonski predviđenom roku podnese žalbu na upravni akt - rješenje.
Aarhus Convention Compliance Committee donio je po tom pitanju sljedeću odluku (Kazahstan ACCC/C/2004/6) koja bi se mogla primijeniti i na slučaj objavljvanja Rješenja o prihvatljivosti zahvata na internetskim stranicama nadležnog Ministarstva: "Očigledno, iako je javna dostupnost odluka za pohvalu, ona sama po sebi ne čini postupak pravičnim. Za pravičan i pravodoban postupak potrebno je da se odluka priopći strankama u kratkom roku kako bi im se omogućilo da poduzmu daljnje korake, uključujući ulaganje žalbe."
U tom smislu postoji i relevantna praksa Ustavnog suda RH (U-III / 202 / 2000):
"osobi kojoj tijekom postupka nisu bile poznate okolnosti niti razlozi za rješavanje u konkretnom slučaju bitno je smanjena mogućnost osporavanja činjeničnih utvrđenja nadležnih tijela, odnosno bitno je smanjena mogućnost uspjeha u žalbenom postupku kao i u postupcima po drugim pravnim lijekovima.
Nenavođenje razloga za odlučivanje u konkretnom slučaju u suprotnosti je s ustavnim pravom iz članka 18. stavka 1. Ustava, shvaćenim kao pravom na ulaganje učinkovitog pravnog lijeka. Navedeno pravo ne može se učinkovito ostvariti bez obrazloženja u rješenjima upravnih tijela, jer se samo putem obrazloženja utvrđuje je li se upravno tijelo vodilo načelom zakonitosti i ujedno postupalo tako da u vođenju postupka i u odlučivanju stranci omogući zaštititi svoja prava."
Izrađivaču smjernica možda nije poznata praksa načina odgovaranja na primjedbe javnosti, na kumulativni i paušalni način i bez "poznavanja okolnosti i razloga odbijanja".
Mogućnost da se Rješenja o prihvatljivosti zahvata mogu osporavati na Upravnom sudu nije ni najmanje dovoljna. Kako priznanje pogreške u postupku može popraviti situaciju za zdravlje i okoliš? Ono ne daje nikakav lijek. To znači da upravni sudovi koji su usredotočeni na postupak ne štite djelotvorno ni ljude ni okoliš. Osim toga, građani trebaju znati da žalba ne odgađa izvršenje. U slučajevima u kojima postoji opasnost da bi odluka mogla proizvesti nepopravljivu štetu ili bi mogla otežati provedbu konačne presude potrebna je odgoda pravnih učinaka Rješenja, što MZOPUG odbija učiniti.

Svrha sudjelovanja javnosti u postupcima PUO
Svrha procesa sudjelovanja upravo je to da se pronađe najbolja lokacija za projekt i da se pronađu druge mogućnosti za projekt. Ta svrha u postupcima u Hrvatskoj se ne može ostvariti jer su lokacije unaprijed utvrđene, a javnost nema mogućnost sudjelovanja u odabiru prkiladnije varijante jer na javnu raspravu dolazi isključivo jedna varijanta lokacije zahvata.

Duljina trajanja javnog uvida odnosno rasprave
U smjernicama bi svakako trebalo stajati da nadležna tijela trebaju primjenjivati vrijeme javne rasprave dulje od zakonom predviđenog. U Austriji se daje rok od šest do dvanaest tjedana, uz dodatna dva tjedna u razdobljima praznika. Europska komisija obično daje rok od osam tjedana, a Ujedinjeno kraljevstvo od dvanaest tjedana. U odnosu na to, rok od jednoga mjeseca koji se primjenjue u Hrvastkoj čini se prekratkim.


Mjesto javnog uvida
Tijelo Aarhuške Konvencije zaduženo za ocjenjivanje primjene njenih odredbi, Aarhus Convention Compliance Committee, donijelo je sljedeću odluku, koja se odnosi i na mnoge slučajeve u Hrvatskoj: radi se o slučaju ACCC/C/2009/36, kada su nadležna tijela u Španjolskoj omogućili uvid u dokumentaciju u samo jednom gradu u regiji, a građanin koji je podnio tužbu morao je putovati 30 km do tog mjesta. Dokument je imao preko 1000 stranica, a na raspolaganju su bila samo 2 računala. Nije bilo dopušteno kopirati dokument. Rok za davanje primjedbi bio je 30 dana. Prema odluci Compliance Commiteea, u tom se slučaju radilo o kršenju članka 6(6) Aarhuške konvencije.
Smjernice bi svakako trebale sadržavati te odredbe o mjestu i načinu na koji je javnosti omogućen javni uvid.
Budući da se cjelovite verzije studije utjecaja na okoliš ne objavljuju nego su dostupne samo u mjestu javnog uvida bez mogućnosti kopiranja, MZOPU i sva niža tijela nadležna za provedbu postupka PUO u pravilu krše navedeni članak AC.

Dostupnost cjelovite studije utjecaja na okoliš za kopiranje
Vrlo često nadležna tijela krše odredbe Aarhuške konvencije i krivo ih tumače: premda postoji Odluka Aarhus Convention Compliance Committee­-a („EIA studies are prepared for the purposes of the public file in aministrative procedure. Therefore, they are not protected by intellectual property rights. A refusal to grant access is incompatible with Article 4.1 and 4.4, Article 6.1 and 4.4. of the Aarhus Convention."), kojom je potvrđeno da je sve što se dostavi kao dokument za javnu raspravu javna informacija i ne može biti nikako zaštićena kao intelektualno pravo ili poslovna tajna, MZOPUG nastavlja s praksom zabrane kopiranja cjelovitih verzija studija utjecaja na okoliš, objavljujući samo beskorisne sažetke na internetskim stranicama, a omogućavajući samo uvid u cjelovitu studiju bez mogućnosti kopiranja dijelova ili cijele studije. S obzirom da ti dokumenti idu u proceduru javnog ovlašćivanja, ne mogu biti zaštićeni nikakvim copyrightom. U prilog toj tvrdnji ide i presuda Upravnog suda RH Us-4715/ 2009-4 od 1.7.2009., kojom je utvrđeno da je "člankom 10. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da su tijela javne vlasti obvezna omogućiti pristup informacijama uvidom u dokumente i pravljenjem preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju". MZOPUG redovito postupa protivno odluci Upravnog suda i za to ne snosi sankcije. Takvo ponašanje neosporno predstavlja ozbiljno kršenje odredbi Arhuške konvencije i, premda smo ga naveli i tijekom prethodne rasprave o nacrtu Izvješća, ta činjenica nije našla svoje mjesto u tekstu nacrta.

Nadležna tijela ne omogućuju pristup zapisnicima tijekom postupaka PUO. Zapisnici su, također, javni dokumenti i trebaju biti dostupni i prije nego li se konačna odluka donese. Nadležna tijela u Hrvatskoj koriste uobičajenu ispriku za onemogućavanje uvida i kopiranje zapisnika, npr. za vrijeme trajanja postupka procjene utjecaja na okoliš, uz ispriku "da je postupak u tijeku i da stoga nije moguće dostaviti zapisnike". Prema Direktivi EU 90/313 (promijenjenoj u 2003/4) može se odbiti samo zahtjev za dokumentom koji nije dovršen. Ovjereni zapisnik dovršeni je dokument i ne može se odbiti zahtjev za uvidom i kopiranjem i ako postupak PUO nije dovršen (članak 4(1.d)) MZOPUG postupa suprotno toj Direktivi. Javna uprava djeluje u javnom interesu i kad sklapa ugovore s privatnim osobama. Ne postoji tajnost ugovora s privatnom tvrtkom (vidi presude Europskog suda pravde, slučaj C-233/00: administracija je dužna omogućiti pristup informacijama i kad se radi o ugovoru s privatnom osobom). Pristup informacijama i komentiranje otežani su zbog niza razloga, ali prvenstveno zbog toga što se cjelovita studija može dobiti samo na uvid u mjestu javne rasprave. Ponekad se to događa i zbog udaljenosti mjesta u kojem se organizira javna rasprava.
Primjer: Javna rasprava o Studiji izbora lokacije terminala za ukapljeni prirodni plin - organiziranjem javne rasprave u Zagrebu MZOPUG je onemogućio sudjelovanje dobrom dijelu najzainteresiranije javnosti budući da su kao najizglednije ili najprihvatljivije odabrane lokacije u Kvarnerskom zaljevu. Studija je objavljena na internetskim stranicama MZOPUG, o čemu nitko nije obavijestio lokalnu javnost kao ni o mogućnosti komentiranja Studije u trajanju od 30 dana. Formalnim pristupom izvršavanju obaveza gubi se smisao odredbi Aarhuške konvencije o pravu na informiranje i sudjelovanje javnosti.
U prilog tvrdnji da se mora dopustiti kopiranje dokumenata govori i presuda Upravnog suda RH Us-5235/2009-5, u čijem obrazloženju stoji : "odredbom čl. 10. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti obvezna omogućiti pristup informacijama uvidom u dokumente i pravljenjem preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju".

Zainteresirana javnost Jjavnost ne zna da se u svojstvu zainteresirane javnosti može u postupak uključiti samo na temelju pisanog zahtjeva. Nikakav se napor ni mjere ne poduzimaju da bi se javnost o tome i obavijestila. U smjernicama je potrebno opisati na koji način se stjee status "zainteresirane javnosti" odnosno mogućnost da se putem tog statusa zahtieva dostavljanje na kućnu adresu svih dokumenta vezanih uz postupak PUO.

Rana faza sudjelovanja javnosti Sve rane faze uključivanja javnosti (screening i scoping) objavljuju se samo putem internetskih stranica MZOPUG, neprimjereno složenih za gotovo cjelokupnu javnost, izuzev malobrojnih udruga za zaštitu okoliša. Osim toga, pristup internetu nema oko 2/3 javnosti. U postupku u kojem MZOPUG ocijeni da nije potrebno provesti postupak utvrđivanja sadržaja studije utjecaja na okoliš, javnost se u postupak uključuje tek u kasnoj fazi javne rasprave. Ti znači da u praksi ne postoji rano sudjelovanje javnosti.


Citat iz smjernica: "Informiranje o postupcima PUO u Hrvatskoj - MZOPUG je na svojim web-stranicama oblikovalo posebne stranice posvećene procjeni utjecaja na okoliš odnosno strateškoj procjeni, lako dostupne s početne stranice, na kojima redovno objavljuju obavijesti za javnost o pojedinim stadijima aktualnih postupaka PUO i SPUO, a dostupna je i arhiva prethodnih dovršenih postupaka. " Komentar : Ne možemo se složiti da su stranice lako dostupne - baš suprotno.



Citat iz smjernica: "Kod Internetske objave informacija o odlukama, ocjenama i izvješćima donijetima/izrađenima u postupku procjene, ukoliko prema prirodi akta (jer sadrži tehničke i kartografske prikaze) akt nije moguće objaviti u cijelosti, objavljuje se sažetak akta bez tehničkih i kartografskih prikaza, dok je pristup cjelovitom tekstu studije (ili njegovo dostavljanje na zahtjev) moguće predstavnicima zainteresirane javnosti." Komentar : Zelena Istra je u više navrata zatražila cjelovite studije utjecaj na okoliš i dobila negativni odgovor od MZOPUG. Cjelovite studije se NIKADA ne objavljuju na stanicama MZOPUG niti dostavljaju na zahtjev.


Citat iz smjernica:"Temeljem Zakona o zaštiti okoliša, dovoljan (vjerojatan) pravni interes automatski se priznaje udrugama zaštite okoliša koje su registrirane i aktivne na području svoje registracije najmanje 2 godine prije početka dotičnog postupka PUO." Komentar: Međutim , nigdje se ne navodi kako se stječe status "zainteresirane javnosti"

Citat iz smjernica:"Objavljivanje popisa članova povjerenstva za svaki postupak obustavljeno uslijed je prevelike količine dokumenata na webu, tako da se ta informacija može dobiti od tajnika povjerenstva. Informacije o vremenu održavanja sjednica povjerenstva ne objavljuju se na webu, već se također mogu dobiti od tajnika povjerenstva. " Komentar: Opravdanje da je objavljivanje članova povjerenstva obustavljena "uslijed prevelike količine dokumenata na webu" nije prihvatljivo niti odgovara istini.

Zaključno predlažemo da Ministarstvo napravi analizu te sastavi karte (kartira) mjesta sa pretežito ruralnim ili stanovništvom starije dobi ili stanovništvom za koje se iz nekog drugog razloga može opravdano posumnjati da se svakodnevno koristi suvremenim elektroničkim medijima (Internet), a za koja se mjesta neće smatrati da je zadovoljeno kriteriju obavještavanja i uključivanja javnosti ukoliko je obavijest upućena putem takvih medija. Predlažemo pri tome koristiti najnovije podatke popisa stanovništva i druge statističke podatke. Također, predlažemo nadalje da Ministarstvo koristeći se navedenim izvorima (statistički i podaci popisa stanovništva) sastavi i karte za područje cijele Hrvatske u kojima navodi preporučene načine obaviještavanja javnosti s obzirom na sastav stanovništava, socijalne i ekonomske prilike i druge važne faktore koji bi mogli utjecati na učinkovitost obavješćivanja i uključivanja javnosti.
Srdačno,
Dušica Radojčić Zelena Istra
Enes Ćerimagić Zelena akcija

Linkovi

CreativeCommons photo by Tommaso Galli: http://www.flickr.com/photos/tommy-ironic/61969725/

OPEN PUBLISHING

Postani i ti net aktivist/kinja! Objavi vlastiti (autorski) članak, najavu budućeg događanja ili kampanje, info o članku objavljenom u nekom drugom mediju.

Kako objaviti Objavi članak

11.04.19. Energija
kamin

U današnje vrijeme kada smo svi zabrinuti zbog visokih računa za grijanje i okoliš, mnogi se okreću potrazi za jeftinijim i obnovljivim izvorima energije. Jednostavna obnovljivost omogućuje jeftinu cijenu drvene ...

16.01.19. Općenito
Polje

Da je Hrvatska bogata prirodnim ljepotama i da je posebitost upravo velika sačuvanost prirodnih oaza, svjesni su i Hrvati. No ono što možda s jedne strane veseli, a s druge ...

Opće je poznato da svaki potrošački proizvod na ovaj ili onaj način utječe na okoliš. Međutim, prosječan potrošač nije svjestan i ne zna koji proizvod ima manje ili više utjecaja ...

23.09.18. Eko-edukacija
Skijašica

Pripreme za zimske godišnje odmore, odlazak na jedno od poznatih svjetskih skijališta i uživanje u (nećete vjerovati koliko brzo) nadolazećim zimskim radostima, već su u punom jeku.

Apeli usmjereni na očuvanje okoliša nas svakodnevno podsjećaju na važnost pozornosti o okruženju u kome egzistiramo. Bez obzira na njihovu učestalost, činjenica je da ne činimo sve što je u ...

VIDI SVE ČLANKE IZ OPEN PUBLISHING

NAJAVE

REkreator obilježava Dan planeta Zemlje u Rovinju

Udruga REkreator poziva Vas na akciju podjele besplatnih platnenih vrećica kojom će, u nedjelju, 22. travnja, obilježiti Dan planeta Zemlje u Rovinju. Cilj ove akcije je pridonijeti smanjenju nepotrebog zagađenja okoliša ...

Drvored poznatih gimnazijalaca

Lions klub Vukovar I Gimnazija Vukovar u srijedu 28. ožujka 2018. godine s početkom u 11 sati organiziraju sadnju 30-tak sadnica lipa u dvorištu Gimnazije Vukovar, pod nazivom "Drvored poznatih ...

Poziv na Veganski 1. Maj 2017.

Veganski 1. Maj & fundraiser za utočište u Centru „Key“ Centar za zaštitu životinja i prirode „Key“ i ove godine poziva na cruelty-free proslavu Praznika rada! Pozivamo sve građane i ...

U skladu s prirodom – ekološka akcija vukovarskih gimnazijalaca EE otpad nusproizvod modernog doba – donesite EE otpad i pogledajte izložbu: Kronologija mobilnih i fiksnih telefona

Podržite nas i uključite se u našu akciju za ljepši, sigurniji i čišći grad! Sve što spada u EE otpad, možete donijeti u Gimnaziju Vukovar, svaki dan od 07:00 do ...

Poziv na seminar: Hrvatska energetska budućnost - kako organizirati pravedan i čist energetski sustav čiju cijenu neće plaćati zemlje u razvoju

Zelena Istra vas poziva na seminar kojim želimo potaknuti diskusiju o "vrućim" temama vezanim za hrvatski energetski sustav i njegov utjecaj na zemlje u razvoju. Seminar se održava 16. i ...