Najave

U tom smislu, portal Pasivna kuća daje doprinos očuvanju okoliša, podizanju ekološke svijesti i kvalitete življenja, kao i veće energetske učinkovitosti u gradnji. Pasivna kuća nastala je kao sljednik niskoenergetske kuće i predstavlja objekt u kojem je ugodna temperatura prisutna kako tijekom zimskih tako i tijekom ljetnih mjeseci i to bez ugradnje zasebnog sustava grijanja, odnosno hlađenja. Ovakav model gradnje omogućava visoki stupanj stambenog komfora uz potrošnju energije od svega 15 kWh/m2 godišnje. Takva „jednolitarska“ kuća troši 1-1,5 litru loživog ulja po kvadratnom metru. Niskoenergetski arhitektonski koncept uključuje maksimalno korištenje sunčeve energije što utječe na organizaciju cijelog prostora. Za razliku od klasične gradnje, niskoenergetska kuća za zagrijavanje koristi do 40 kWh/m2 godišnje, odnosno od 2,7 litre lož ulja, pa se naziva i trolitarskom kućom. Uz dodatna ulaganja od oko 5 do 15% od ukupne investicije u odnosu na klasičnu gradnju, postižu se znatne uštede obzirom da potrošnja struje za grijanje/hlađenje niskoenergetske kuće od 100m2, ne bi trebala prelaziti iznos od 1000kn godišnje. Investitori se i u Hrvatskoj se sve češće odlučuju na ovakav tip gradnje, a dobar primjer je i Ivanić grad gdje je na raspolaganju 30 – ak gradilišta za izgradnju niskoenergetskih kuća. Paket uključuje projekt kuće, zemljište i dodatno oslobođenje od komunalnog doprinosa, a cilj je ohrabriti građane da grade niskoenergetske kuće. Niskoenergetska kuća može se uz dodatne investicije (ventilacioni sustav za recirkulaciju zraka, dodatnu toplinsku izolaciju, fotonaponske ćelije, toplinsku pumpu i dr.) pretvoriti u pasivnu kuću.  Europske zemlje veliku pažnju poklonjaju poticanju investitora da se odluče upravo za ovaj oblik gradnje, te je tako do sada u Njemačkoj primjerice izgrađeno nekoliko stotina tisuća niskoenergetskih kuća, dok naši susjedi Austrijanci sa više od 5000 izgrađenih pasivnih kuća prednjače u Europi. Austrijanci su na ovaj način uštedjeli više od 27 milijuna litara loživog ulja, a država je ekspanziji pasivne gradnje doprinijela poticajima od oko 200€/m2 svima koji se odluče obnavljati ili graditi po načelima pasivne gradnje. Pasivna kuća predstavlja istinski humanu, inventivnu i radikalnu arhitekturu. Iako ne zanemaruje estetski kriterij, ekološka arhitektura ne puca na naslovne stranice sjajnih arhitektonskih magazina, nego je primarno usmjerena kreiranju ekološki osjetljivih i klimatološki odgovornih građevina, skladno uklopljenih u krajolik, što bude nadu za budućnost. Pasivna kuća i niskoenergetska kuća zasigurno predstavljaju budućnost gradnje, posebice danas u vrijeme potrebe održivog razvoja, prevelike napučenosti planeta i pretjerane eksploatacije obnovljivih i neobnovljivih resursa.